Գլամոչի ամրոց (բոսնիերեն` Glamočka tvrđava), միջնադարյանամրոցԲոսնիա և ՀերցեգովինայիԳլամոչ քաղաքի մերձակայքում՝ Ստարետինա սարի հյուսիսային լանջին։ Ներառված է Բոսնիա և Հերցեգովինայի ազգային պատմական հուշարձանների ցանկում[1][2][3]։ Հիմնադրվել է 14-րդ դարում[4]։ Պատմական փաստաթղթերում 1357 թվականին հիշատակվել է որպես Գրգուր Ստեպնիչի, 15-րդ դարի սկզբներին՝ Պավել Մաշտրովիչ Կլեշիչի տիրույթ[3], այնուհետև ընկել է օսմանյան տիրապետության տակ, ինչպես և ամբողջ Բոսնիան։ 1851 թվականից ամրոցն սկսել են քանդել, շինանյութն օգտագործել այլ կառույցների համար։ 19-րդ դարավերջին-20-րդի սկզբներին դեռևս պահպանված ամրությունների շուրջը գործել է «Վերին» կոչվող շուկան[1][5]։ Ներկայումս պատմական հուշարձանն իր ամբողջության մեջ գտնվում է անհետացման սպառնալիքի ներքո[1][6][7]։
Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, izdavač "Veselin Masleša", Sarajevo, 1991 -Kapetanije u Bosni i Hercegovini
Franjo Rački] Prilozi za geografsko-statistički opis bosanskog pašaluka, "Starine",Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, knjiga XIV, Zagreb, 1882, 173-195.
Gustav Bodenstein, Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XX, Sarajevo, 1908, 95-112.
Borivoj Milojević, Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje, Srpska kraljevska akademija, Srpski etnografski zbornik, knjiga 25, Beograd, 1923, 1-154.
Mihovil Mandić, Tragovi prastare kulture oko Glamoča, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XLII, Sarajevo, 1930, 101-117.
Dimitrije Sergejevski, Putne bilješke iz Glamoča, Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, god. LIV-1942, Sarajevo, 1943, 113-176.
Hamdija Kreševljaković] Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom vladavinom, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II/1951, Sarajevo, 1952, 119-184.
Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, "Naše starine" I, Sarajevo, 1953, 7-45.
Sima Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd, 1964.
Pavao Anđelić, Postojbina i rod Divoša Tihoradića, "Slovo", časopis Staroslavenskog instituta br. 25-26, Zagreb, 1976, 231-239.
Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, IP "Veselin Masleša", Sarajevo, 1978.
Evlija Čelebi, Putopis, odlomci o jugoslovenskim zemljama, priredio Hazim Šabanović, Sarajevo, 1979.